Izmene Uredbe o pravilima za dodelu državne pomoći

14. novembra stupile su na snagu izmene Uredbe o pravilima za kontrolu državne pomoći. Izmene se odnose na pravila o dodeli državne pomoći male vrednosti (de minimis državna pomoć) i državne pomoći za usluge od opšteg ekonomskog interesa.

De minimis državna pomoć

Prema opštem pravilu, državna pomoć se pre dodele mora prijaviti Komisiji za kontrolu državne pomoći, koja odlučuje da li je takva pomoć dozvoljena u smislu Zakona o kontroli državne pomoći i Uredbe o pravilima za dodelu državne pomoći. De minimis državna pomoć, međutim, ne podleže odobrenju već samo obavezi obaveštavanja Komisije. Limit za dodelu de minimis državne pomoći pojedinačnom subjektu iznosi 200.000 evra u periodu od tri uzastopne godine, osim u sektoru drumskog saobraćaja, gde limit iznosi 100.000 evra za isti period. U 2012. godini, na de minimus pomoć otpalo je 4% ukupno registrovane državne pomoći u toj godini, ili 2.650 miliona dinara (oko 23 miliona evra).

Naknada za usluge od opšteg ekonomskog interesa kao de minimis državna pomoć

Jedna od novosti sadržanih u izmenama Uredbe je da se državna pomoć male vrednosti od sada može dodeliti i kao naknada za pružanje usluga od opšteg ekonomskog interesa, i to u maksimalnom iznosu do 500.000 evra. Usluge od opšteg ekonomskog interesa su usluge koje se ne bi mogle obezbediti građanima na tržištu bez intervencije javne vlasti, ili bi se mogle obezbediti ali pod drugačijim uslovima u smislu kvaliteta, bezbednosti, pristupačnosti i univerzalnog pristupa. Primer takve usluge je izgradnja mrežne infrastrukture za pružanje usluga širokopojasnog pristupa internetu u retko naseljenim mestima, tj. mestima gde privatni investitori nisu u poziciji da pruže takve usluge. Navedenim izmenama izvršeno je usklađivanje srpskog prava sa pravnim tekovinama EU, tačnije Regulativom Evropske komisije od 25 aprila 2012. godine o de minimis državnoj pomoći za pružanje usluga od opšteg ekonomskog interesa.

Naknada za usluge od opšteg ekonomskog interesa koja ne predstavlja državnu pomoć

Uredba takođe navodi da se naknada za usluge od opšteg ekonomskog interesa ne smatra državnom pomoći ako postoji jasno određena obaveza pružanja usluge od opšteg interesa, ako su parametri za izračunavanje visine naknade unapred objektivno i jasno utvrđeni, ako visina naknade pokriva samo troškove i razumnu dobit pružaoca usluge, te ako je pružalac usluge izabran u postupku javne nabavke ili je visina naknade određena na osnovu tržišnih kriterijuma.

Naknada za usluge od opšteg ekonomskog interesa koja uvek predstavljaju dozvoljenu državnu pomoć

U slučaju da nije sproveden postupak javne nabavke, a visina naknade nije određena na osnovu tržišnih kriterijuma, Uredba navodi alterantivne uslove u prisustvu kojih naknada pružaocu usluga predstavlja dozvoljenu državnu pomoć koja se ne prijavljuje: 1) godišnja naknada ne prelazi iznos od 15 miliona evra (prema ranijoj verziji maksimalno dozvoljeni prag je iznosio 30 miliona evra), s tim da za pomoć u sektorima transporta važe posebna pravila; 2) naknada se dodeljuje zdravstvenim ustanovama ili privrednim subjektima u oblasti socijalnog stanovanja; 3) naknada se dodeljuje aerodromima čiji prosečni godišnji promet u protekle dve godine ne prelazi 200.000 putnika (i ovde je došlo do smanjivanja dozvoljenog praga – prema ranijoj verziji Uredbe limit je iznosio milion putnika); 4) ovlašćenje za pružanje usluga od opšteg ekonomskog interesa ne traje duže od 10 godina, osim ako pružalac usluga investira u infrastrukturu koja je uslov za pružanje usluge od opšteg ekonomskog interesa i koja se amortizuje u periodu dužem od 10. Ovaj poslednji uslov je nespretno formulisan kao samostalan iako on ima smisla samo kao opšti uslov koji mora biti ispunjen u svakom od prethodno nabrojanih pojedinačnih slučajeva. To sledi i iz Odluke Evropske Komisije od 20. decembra 2011. godine o državnoj pomoći u obliku kompenzacije za usluge od opšteg interesa, koja je bila uzor domaćem zakonodavcu. U pomenutoj Odluci, desetogodišnji period pružanja usluga od opšteg ekonomskog interesa predstavlja opšti uslov koji u svakom slučaju mora biti zadovoljen. Drugačije tumačenje ne bi imalo smisla jer bi vodilo zaključku da bi se mogao dodeliti bilo koji iznos državne pomoći samim tim što je nekom subjektu dato ovlašćenje za pružanje usluga od opšteg ekonomskog interesa u periodu kraćem od 10 godina.

Kumulacija različitih vidova državne pomoći

Nova je i odredba po kojoj se de minimis državna pomoć (osim one primljene u vidu naknade za pružanje usluga od opšteg ekonomskog interesa) može kumulirati sa ostalim vrstama državne pomoći, i to najviše do maksimalnog predviđenog iznosa koji je određen za pojedine vrste državne pomoći. Prema ranijem rešenju, kumuliranje pomoći nije bilo dozvoljeno – državna pomoć male vrednosti mogla se dodeliti samo u slučaju kada se nije mogla dodeliti nijedna druga vrsta državne pomoći (regionalna, horizontalna ili sektorska državna pomoć).