Predložena poreska reforma u Srbiji, od značaja za IT sektor

Ministarstvo finansija i ekonomije Republike Srbije i Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza su 7. februara 2013. godine objavili prvu radnu verziju Programa državne podrške IT sektoru u Srbiji (“Program”).

Predložene reforme su sveobuhvatne i pedviđaju bespovratna sredstva za „start-up“, podršku poslovnim inkubatorima za IT preduzeća, poreske olakšice, smanjenje izvoznih troškova, kao što su troškovi sertifikacije proizvoda, kao i podršku za promociju u inostranstvu. Fokus ovog posta je na poreskom aspektu predloženih reformi.

Program predlaže dva velika poreska podsticaja. Prvi je uvođenje poreskog kredita za investicije u istraživanje i razvoj („R&D“), koji može smanjiti obavezu po osnovu poreza na dobit za 20%, odnosno 40% vrednosti R&D investicije, s tim što ukupno umanjenje ne može biti veće od 33%, odnosno 70%, ukupne poreske obaveze, u zavisnosti od toga da li je reč o velikim ili malim pravnim licima u smislu računovodstvenih propisa. Neiskorišćeni iznos poreskog kredita može se preneti u naredne poreske periode.

Drugi predložen podsticaj bi bio dostupan softverskim kompanijama koje ostvaruju najmanje 70% ukupnih prihoda od prodaje softvera. On se ogleda u oslobađanju ovih preduzeća od obaveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje i doprinosa za slučaj nezaposlenosti za 80%, odnosno 90% radne snage, u zavisnosti od toga da li kompanija ima više od 50 zaposlenih, ili do 50 zaposlenih. Ovaj podsticaj bi smanjio ukupni fiskalni teret po osnovu poreza na zarade i doprinosa za socijalno osiguranje sa 67% na 43%.

Stopa poreza na dobit preduzeća u Srbiji je 15%, dok je stopa amortizacije za intelektualnu svojinu 10%. Ako poreski podsticaji predloženi u Programu budu usvojeni, IT kompanije koje posluju u Srbiji uživaće povoljnu efektivnu poresku stopu, čak i u odnosu na najkonkurentnije jurisdikcije u Evropskoj uniji, kao što su Malta, Švajcarska, ili Irska.

U odnosu na prenos prava intelektualne svojine, treba napomenuti da je stopa poreza na kapitalnu dobit koju plaćaju poreski rezidenti u Srbiji 15%. Kako Srbija nema cedularni sistem oporezivanja kapitalne dobiti, dobit ostvarena prodajom prava intelektualne svojine ulazi u osnovicu za porez na dobit pravnih lica.

Konačno, treba napomenuti da se prihodi koje nerezident ostvari u Srbiji po osnovu naknade za prava intelektualne svojine oporezuju po odbitku po stopi od 20% (25% ako je nerezident iz jurisdikcije sa preferencijalnim poreskim sistemom). EU Direktiva o porezima na kamate i naknade za korišćenje intelektualne svojine, koja ukida porez po odbitku na ove prihode ako se ostvaruju od povezanog lica, ne primenjuje se u Srbijoi, koja nije članica EU. Međutim, Srbija je zaključila 49 međunarodnih ugovora o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, koji predviđaju stopu poreza na prihode po osnovu naknada za korišćenje intelektulane svojine u rasponu od 0% do 15%, u zavisnosti od konkretnog DTT.