Agencija za zaštitu konkurencije Crne Gore (“Agencija“) objavila je Izvještaj za 2016. godinu u kome je detaljno predstavila rezultate svog rada u prethodnoj godini. Posebno interesantan aspekt ovog izvještaja su izražene kritike postojećeg sistema primjene prava konkurencije u Crnoj Gori, kao i najava usvajanja novog zakona o zaštiti konkurencije.
Postojeći sistem primjene prava konkurencije ne funkcioniše
Iako se Agencija i u prethodnim izvještajima žalila na poteškoće u primjeni svojih odluka, u izvještaju za 2016. godinu po prvi put jasno ističe da uspostavljeni pravno-institucionalni okvir ne funkcioniše. Takva otvorenost je zasigurno rezultat pojačanog pritiska Evropske komisije na Crnu Goru kada je u pitanju harmonizacija prava konkurencije. Komisija je više puta poslala jasnu poruku da poglavlje 8 – konkurencija neće biti otvoreno dok Crna Gora ne pokaže konkretne rezultate u ovoj oblasti.
Osnovni problem je nedostatak predvidjljivog i efikasnog sistema kažnjavanja. U skladu sa postojećim Zakonom o konkurenciji, Agencija ima ovlašćenje samo da utvrdi povredu i da naredi mjere ponašanja prekršiocima. Ovlašćenje za izricanje kazni imaju prekršajni sudovi, koji pritom nisu vezani odlukom Agencije kojom je ustanovljena povreda. Umjesto toga, prekršajni sudovi sprovode sopstveni postupak kako bi utvrdili postojanje prekršaja i visinu kazne. Ovakav disfunkcionalni dualizam postupanja je rezultirao nevjerovatnom činjenicom da je od stupanja na snagu Zakona o konkurenciji 2012. godine izrečena samo jedna kazna za povredu konkurencije. Nedostatak adekvatne sudske podrške odlukama Agencije u potpunosti sabotira napore tog tijela, koje pored toga još uvijek nema dovoljne kapacitete niti autoritet u odnosu na učesnike na tržištu, stvarajući tako utisak nekažnjivosti povreda konkurencije.
Većina slučajeva koji su došli do prekršajnih sudova nisu rezultirali kaznom već obustavom postupka zbog zastarjelosti. U skladu sa postojećim rješenjem, rok za pokretanje prekršajnog postupka je dvije godine od dana kada je prekršaj učinjen, dok apsolutna zastarjelost u svakom slučaju nastupa nakon četiri godine od tog datuma. Nastupanju ionako kratkog roka zastarjelosti doprinosi i činjenica da postupak pred Agencijom može dugo traje s obzirom da stranke imaju mogućnost da pokrenu upravni spor pred Upravnim sudom protiv svake, pa čak i procesne odluke Agencije.
Novine koje će donijeti novi zakon o zaštiti konkurencije
Iako nacrt novog zakona o zaštiti konkurencije još uvijek nije objavljen u očekivanju komentara od strane Evropske komisije, Agencija u izvještaju daje kratak osvrt na neke od predloženih promjena.
Agencija preuzima kontrolu državne pomoći
Najveće iznenađenje u Izvještaju za 2016 je neočekivana najava da će Agencija preuzeti kontrolu državne pomoći od Komisije za kontrolu državne pomoći. Vlada je do sada insistirala da kontrola državne pomoći treba da ostane u nadležnosti odvojene Komisije za kontrolu državne pomoći, uprkos tome što ta Komisija nije funkcionalno nezavisna od Ministarstva ekonomije. Prenošenje kontrole državne pomoći u nadležnost Agencije koja je funkcionalno, iako ne i finansijski, nezavisna od izvršne vlasti, predstavljaće korak naprijed, pod uslovom da taj korak bude propraćen i odgovarajućim jačanjem kapaciteta Agencije.
U cilju jačanja nezavisnosti odlučivanja Agencije, novi zakon predviđa osnivanje Savjeta Agencije, koji će imati predsjednika i dva člana, kao i podjelu nadležnosti između direktora i Savjeta. Predložena su i dva nova mjesta pomoćnika direktora, za oblasti zaštite konkurencije i kontrole državne pomoći.
Produženje roka zastarjelosti
Iz izvještaja za 2016. godinu se može zaključiti da će prekršajni sudovi zadržati nadležnost za izricanje kazni. To iznenađuje, uzevši u obzir da se prekršajni sudovi nisu pokazali sposobnima da vrše sofisticirane ocjene povreda prava konkurencije. Rok za zastarjelost pokretanja prekršajnog postupka bi trebalo da bude produžen na tri godine, iako iz izvještaja ostaje nejasno od kog trenutka taj rok počinje teći.
Statistika slučajeva za 2016. godinu
Koncentracije
Imajući u vidu proces konsolidacije u crnogorskoj ekonomiji koji se nastavlja prethodih nekoliko godina, Agencija je najviše svojih napora u 2016. godini posvetila kontroli koncentracija. Agencija je bezuslovno odobrila 27 koncentracija u skraćenom postupku, dok je jedna koncentracija odobrena uslovno nakon ispitnog postupka. Od tog broja, sedam koncentracija je implementirano u Crnoj Gori, dok su 21 bile ekstrateritorijalne koncentracije. Agencija u ovom izvještaju potvrđuje da se Zakon o konkurenciji primjenjuje na sve oblike sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja konkurencije koji se dogode bilo na teritoriji Crne Gore, bilo van njene teritorije, ukoliko imaju efekat na crnogorsko tržište. Nažalost, Agencija ne daje dalje pojašnjenje da li se efekat na crnogorsko tržište podrazumijeva uvijek kada su pređeni pragovi za prijavu koncentracije, ili je pak moguće dokazivati nepostojanje nadležnosti u slučajevima kada koncentracije nemaju efekat na tržište Crne Gore.
Karteli
U oblasti kartela, izvještaj za 2016. godinu se fokusira na promociju programa imuniteta (“pokajničkog programa”, eng. leniency). Međutim, efikasnost tog programa se dovodi u pitanje u svijetlu činjenice da Agencija nema ovlašćenje za oslobađanje od kažnjavanja ili umanjenje kazne, jer je to ovlašćenje takođe u nadležnosti prekršajnih sudova. Kako prekršajni sudovi nisu vezani odlukama Agencije, pravna sigurnost za učesnike na tržištu koji prijave kartel u okviru ovog programa je narušena. U svakom slučaju, cjelokupna logika programa imuniteta je podrivena u postojećem sistemu u kome je broj izrečenih kazni od strane prekršajnih sudova gotovo nula.
Agencija je u izvještaju dala pojašnjenje da će razmjenu komercijalno osjetljivih informacija između konkurenata, prećutna odobravanja, usmeno zaključivanje ili dogovor o usklađivanju cijena i poslovne politike između konkurenata tretirati kao povredu konkurencije po cilju (by object).
Tokom 2016. godine, Agencija je donijela tri rješenja o utvrđivanju postojanja zabranjenih sporazuma. U dva slučaja, nadležni prekršajni sudovi su obustavili postupke zbog zastare. Povodom trećeg rješenja se očekuje odluka Upravnog suda po žalbi stranke.
Agencija je najavila i da očekuje da će kompletirati svu neophodnu forenzičku opremu tokom 2018. godine, nakon čega bi trebalo da bude osposobljena da intenzivira vršenje neposrednih uvida u cilju otkrivanja kartelnih sporazuma.
Zloupotreba dominantnog položaja
Agencija je utvrdila zloupotrebu dominantnog položaja u dva slučaja tokom 2016. godine, i to na tržištu vodosnabdijevanja i tretmana otpadnih voda u Opštini Budva, i na tržištu usluga pilotaže u Luci Kotor. U oba slučaja su nadležni prekršajni sudovi obustavili postupke (pretpostavljamo zbog zastare). Postupajući po žalbi Agencije, Viši sud za prekršaje je poništio ove odluke prekršajnih sudova i vratio im predmete na ponovno odlučivanje.
